Napomena: Ovaj članak izvorno je objavljen na portalu Sistemac dana 30. ožujka 2012.
Vjerujemo da nije potrebno naglašavati važnost izrade sigurnosnih kopija. Postoji velik broj nepredviđenih situacija u kojima postojanje sigurnosne kopije može omogućiti ili olakšati povratak sustava u prvobitno (ispravno) stanje. Neke od tih situacija su:
- korisničke pogreške — brisanje pogrešne datoteke, formatiranje uređaja i sl.
- hardverski kvarovi — prestanak rada tvrdog diska, “ispad” diska iz RAID polja, kvar memorijske kartice i sl.
- pogreške u softveru — greške prilikom nadopune podataka, nedostatak (bug) koji onemogućava pravilan rad i sl.
- zlonamjerne aktivnosti — provale u sustav, virusi, zloćudni programi i sl.
- prirodne katastrofe — poplave, požari, potresi i sl.
U ovom članku nećemo se baviti odabirom medija za pohranu sigurnosne kopije, njihovom pravilnom pohranom niti odabirom programa koji će raditi sigurnosne kopije već ćemo pokušati objasniti neke osnovne pojmove koji se protežu kroz većinu sustava za izradu sigurnosnih kopija.
Metode sigurnosne pohrane
Puna sigurnosna kopija (Full backup)
Radi se sigurnosna kopija svih datoteka koje su odabrane bez obzira na to da li su se one promijenile ili ne od zadnje izrade sigurnosne kopije. Za povrat datoteka dovoljan je samo puni backup, odnosno povrat podataka ne ovisi o prethodnim sigurnosnim kopijama. Ova vrsta izrade sigurnosne kopije je vremenski najzahtjevnija, ali je zbog sveobuhvatnosti i najjednostavnija za povrat.
Inkrementalna sigurnosna kopija (Incremental backup)
Radi se sigurnosna kopija svih datoteka koje su se promijenile od zadnje izrade pune, diferencijalne ili inkrementalne sigurnosne kopije. Da bi se napravio povrat podataka potrebno je imati posljednju punu sigurnosnu kopiju i sve naknadne diferencijalne i inkrementalne sigurnosne kopije do traženog datuma.
Vremenski je ovo najbrža metoda izrade sigurnosnih kopija jer se kopiraju samo promijenjene datoteke od posljednje izrade sigurnosne kopije. Za povrat podataka može biti potreban i veći broj medija pa je zbog toga bitno voditi brigu o pravilnom označavanju medija.
Diferencijalna sigurnosna kopija (Differential backup)
Radi se sigurnosna kopija svih datoteka koje su se promijenile od zadnje pune sigurnosne kopije. Za razliku od inkrementalne sigurnosne kopije, za povrat podataka potreban je samo zadnja puna sigurnosna kopija i željena diferencijalna sigurnosna kopija.
Kontinuirana zaštita podataka
Pojedini programi za izradu sigurnosnih kopija imaju aktivnu (rezidentnu) komponentu koja prati promjene na datotekama i sukladno postavkama radi sigurnosnu kopiju u skoro realnom vremenu. Kod takvih sustava treba biti pažljiv s postavkama jer vrlo brzo može doći do nedostatka prostora za sigurnosne kopije. Primjerice, ako se promjene u dokumentu snimaju svake minute, u sat vremena to bi generiralo 60 verzija datoteka. Zbog toga se preporuča postavljanje neke granice, npr. 6 kopija u sat vremena.
Testiranje sigurnosnih kopija
Bez obzira na metodu koji koristite, potrebno je redovito testirati izrađene sigurnosne kopije, odnosno potrebno je napraviti povrat podataka. To se posebno odnosi na sve metode koje koriste više medija/setova za povrat podataka, npr. inkrementalna i diferencijalna metoda. Nedostatak samo jednog od medija u nizu može onemogućiti povratak cjelovite verzije podataka.